Kad govorimo o početku poslovanja, bez obzira da li se radi o savjetovanju ili držim predavanje – jedno od najčešćih pitanja koja mi postavljaju je: Kako dobiti kredit?
Postoji više izvora financiranja poslovanja (o tome u nekom drugom članku), ali ja obično uvijek savjetujem da se sa zahtjevom za zajam prvo obratite nekoj od državnih institucija – npr. Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) ili ako se radi o većoj investiciji, onda Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR), jer imaju povoljnije kreditne uvjete i znatno niže kamatne stope. Tek ako ništa od navedenog iz nekog razloga nije moguće realizirati, obratite se komercijalnim bankama, i s njima pregovarajte o kreditnim uvjetima.
Obično poduzetnici potom pitaju ako zatraže, da li će i dobiti kredit.
Kreditori, odnosno banke procjenjuju kod svakog klijenta slijedeće:
1. mogućnosti ili sposobnosti da se kredit (dug općenito) vrati, i to na vrijeme i način kako je prethodno ugovoreno ili dogovoreno
2. održivosti poslovanja za vrijeme otplate kredita (duga), jer se mora i dalje poslovati, a ne samo vraćati taj dug
3. volji dužnika da namiri dug, na vrijeme i način kako je prethodno ugovoreno ili dogovoreno.
Da biste sami procijenili da li imate šanse dobiti kredit, dobro je znati koje kriterije kreditori koriste kada odlučuju o odobrenju.
Više o tome na blogu Hrvoja Serdarušića ( https://serdarusic.com/ ), koji je bio dugo bio voditelj poslovnih odnosa u Zagrebačkoj banci.
Pojedinačna metodologija procjene klijenta ovisi o pojedinom kreditoru, no načelno se radi o pet područja koja se procjenjuju kod svakog dužnika. Na engleskom jeziku radi se o pet C, a na hrvatskom će to biti pet K:
1) Kapital
Ukratko, KEŠ. Dolazi od capital ili cash. Radi se o sudjelovanju u riziku, odnosno o učešću. Učešće služi podjeli rizika, tako da kreditor ima neku sigurnost da ćete vratiti dug. Morate imati određena vlastita sredstva koja ulažete u poslovni projekt. To ujedno govori i da vjerujete u svoju poslovnu ideju. Ova zadnja kriza je doprinijela tome da se očekuje da će se od kreditnog dužnika tražit i dio glavnice.
Za financijaše: ključna je struktura kapitala, vertikalna analiza, koeficijent zaduženosti, omjeri pokrića itd.
2) Kapacitet
Dolazi od engleske riječi capacity. Radi se o procjeni mogućnosti vraćanja ili uopće sposobnosti vraćanja duga, na način kako je to prethodno bilo ugovoreno ili dogovoreno.
Za financijaše: za procjenu tog kapaciteta važni su EBITDA, slobodni novčani tok i primarna procjena rizika. Napominjem kako sekundarna procjena rizika dolazi od jednog drugog K – kolaterala. Primarna procjena zove se tako jer se rizik najbolje umanjuje većom sposobnosti vraćanja kredita. Što je veća EBITDA, slobodni novčani tok i drugi financijski pokazatelji, to je rizik manji.
3) Kondicije
Drugom riječju, uvjeti ili conditions. Nije samo u pitanju način korištenja kredita, način i rok vraćanja. Postoje tu i uvjeti koji se trebaju ispuniti prije, kao i tijekom razdoblja vraćanja kredita, inače se kredit može proglasiti dospjelim.
U svemu postoje i drugi faktori na koje pojedinačni dužnik nema puno utjecaja, ali itekako mora brinuti o njima. Primjerice, to je opće stanje cijele ekonomije i zaposlenost. Time se naglašava ujedno i percepcija mogućih budućih rizika.
4) Kolateral
Dolazi od riječi collateral. To je ta sekundarna procjena rizika, mogućnost za namirivanje duga iz sekundarnog ili neizravnog izvora, ako primarni izvor zakaže (difoltira). Većina banaka nisu hipotekarne, već poslovne, pa zato argument “što hoćete od mene, imate pokriće 2:1” ustvari malo vrijedi. Zašto vrijedi malo? Vrijedi nešto, ali ono služi više kao osiguranje od moralnog hazarda. Ako imate dobar poslovni projekt, banka možda i nije najbolje rješenje…
5) Karakter
Dolazi od engleske riječi character. Radi se o tome kakva je vaša povijest poslovnog odnosa s kreditorom i vraćanja duga (da li ste dosadašnje dugove uredno vraćali). Povjerenje se treba steći prethodnim poslovanjem. Iz njega slijedi i određeni bonitet, odnosno kreditni rejting.
Dakle, ako planirate za svoje poslovanje zatražiti zajam, svakako razmislite o mogućim izvorima sredstava, mogućim kreditorima, kao i o svojim realnim šansama na tržištu kapitala. Posavjetujte se sa svojim računovođom, sa financijašima koje cijenite, sa konzultantima u svojoj razvojnoj agenciji.
Važno je imati jasnu sliku o kreditnim uvjetima koje zaslužujete prema objektivnim kriterijima. Jedno je pitanje kako dobiti kredit, a drugo kako se kvalitetno zadužiti i ne plaćati više no što biste trebali. Imala sam slučaj kada je jedna komercijalna banka ponudila poduzetniku iz okolice kamatnu stopu od 7,5%. Upozorila sam ga da to nije realno i da njegova firma zaslužuje bolje kreditne uvijete. Najprije je bio nepovjerljiv, smatrao je da kao dugogodišnji klijent ima ugled u toj banci, imao je osobnu bankaricu, poznavao je i njenog šefa, svi su ga cijenili. No na kraju me poslušao me je i otišao na neovisnu procjenu u HBOR, koji mu je isti kredit, čak i realiziran preko poslovne banke ponudio 3,4%. Pouka: banke su financijske institucije. Mogu biti prijateljski nastrojene, ali su u poslu profesionalne i nikad ne zaboravljaju da su financijske institucije. Pa nemojte to zaboravljati ni vi.
Sanja Bogdan Pavlović dipl. oec.
